Ako ste se pitali kada će biti nastavak osnovnih instrukcija, evo odgovora. Kao što prvi deo kaže, ima ukupno osam instrukcija. Za sada ste imali prilike da vidite tri. Pa, da nastavimo, kako investirati novac… Posle velikog uspeha prethodnog članka sa samo prva tri saveta, idemo na:
Kako investirati #4: Minimiziraj troškove
Prethodno sam spomenuo zajedničke fondove. Najveći nedostatak zajedničkih fondova su njihovi troškovi. Sa akcijama i obveznicama, obično se plaća kad se kupuje i prodaje. Ali sa zajedničkim fondovima, postoje troškovi koji su ugrađeni u fond. (Ne plaćaju se direktno, ali su umanjeni od prinosa tvog fonda). Neki od ovih troškova su očigledni, neki nisu.
Ukupno, zajednički fondovi koštaju otprilike 2% godišnje. Na svakih 1000 što investiraš u fond, 20 bude oduzeto od tvojih prinosa svake godine (u proseku). Ovo možda ne deluje mnogo, ali kada je u pitanju investiranje, to je ogromno.
Zapravo, prema studiji iz 2002 koju je sproveo Financial Research Corporation, najbolji način za predviđanje budućih performansi fonda jeste poređenje sa troškovima drugih fondova. Zajednički fondovi sa nižim troškovima imaju bolje performanse. Nekoliko puta, različite studije su pokazale istu stvar.
U knjizi „Your Money and Your Brain„, Jason Zweig govori:
Decenije rigoroznih istraživanja su pokazale da jedan najkritičniji faktor za buduće performanse zajedničkog fonda je taj mali, relativno statični broj: Troškovi i takse. Performanse dođu i prođu, ali troškovi uvek ostaju.
Postoji nekoliko razloga zašto su zajednički fondovi tako skupi.
Prvi, većina fondova je napravljena od tima ljudi koji istražuju prilike, kupuju i prodaju akcije i rade svoj posao neophodan da održavaju fond. Ovi aktivno upravljani fondovi oduzimaju svoje operativne troškove od bilo kog novca koji oni zarade (Ili izgube) za svoje investitore.
Mnogo fondova takođe nosi i „teret“, kao što je jednokratna provizija za prodaju. Ovo je negde oko 5%. Razmisli o tome. Kada investiraš u fond sa ovom provizijom, automatski si u minusu 5% pre nego što je investiranje i počelo. Ne deluje baš kao pametna investicija?
Na sreću, postoji alternativa za ove skupe fondove. To su pasivno upravljani fondovi.
Pasivno upravljani fondovi, takođe poznati kao indeksni fondovi, pokušavaju da imitiraju performance određenog benčmarka (nisam se setio naše reči), kao na primer Dow Jones Industrial Average ili S&P 500. Zato što ovi fondovi pokušavaju da dostignu nivo benčmarka, a ne da ga pobede, ne zahtevaju mnogo intervencije od strane menadžera i zaposlenih u fondu, što znači da su troškovi manji.
Aktivno upravljani fond košta 2%, dok pasivni indeksni fond košta oko 0,25% u proseku, mada ima i znatno jeftinijih, čak i na 0,05%. Dakle, da bi se investiranje u aktivno upravljani fond isplatilo tebi, oni moraju da pobede benčmark za 1,75%. A kako na duži rok svi fondovi zarađuju prosečne prinose, investitori koji poseduju aktivno upravljani fond zarađuju 1,75% manje nego ovi koji su investirali u pasivno upravljani fond. Kako ovih 1,75% razlike ne izgleda mnogo, samo baci pogled na prethodni tekst. U odnosu na 8% u proseku, to je skoro četvrtina. Ako se prenese na 40 godina investiranja, mi pričamo o stotinama hiljada razlike.
Kako investirati #5: Jednostavnost
Indeksni fondovi nude još jednu veliku prednost za pojedinačne investitore kao ti i ja.
Umesto posedovanja dvadeset ili pedeset akcija, indeksni fond poseduje celo tržište (ili možda određeni deo tržišta, na primer, proizvođače mikročipova). Na primer, indeksni fond kao Vanguard VFINX, koji prati S&P 500, poseduje sve akcije iz S&P 500 u istoj proporciji kao što one postoje na tržištu.
Da podvučem crtu: Jedine investicije koji ti trebaju su indeksni fondovi. Oni obezbeđuju niži rizik, niže troškove i niže poreze nego akcije ili aktivno upravljani fondovi. Ipak, oni obezbeđuju iste povrate kao i celo tržište. I ja nisam jedini koji veruje u ovo.
U prethodnih dvadeset godina, mnogi inteligentni investitori su došli do ovog zaključka. Zapravo, najveći investitor svih vremena, Warren Buffet je javno izjavio i ponavljao da 99% ljudi treba da investira u indeksne fondove.
Ipak, ima mnogo različitih indeksnih fondova za odabir. Plus, u koliko fondova investirati? Kao i uvek, isplati se držati stvari jednostavnim.
Jedan dobar način da se započne jeste da se koristi lenji portfolio, izbalansirana kolekcija indeksnih fondova koja će dobro proći u svim tržišnim uslovima. Misli o tome kao o receptu – hleb se pravi od brašna, vode, kvasca, soli,… a ti možeš dodavati na to šta god hoćeš.
Neki preporučuju veoma lenji portfolio, koji bi izgledao ovako:
- 50% Vanguard 500 index (VFINX)
- 50% Vanguard Total Bond Market Index (VBMFX)
Pročitajte knjigu How a Second Grader Beats Wall Street, gde autor uči svog sina kako da investira. Koristio je svoj „lenji portfolio“
- 40% Vanguard Total Bond Market Index (VBMFX)
- 40% Vanguard Total Stock Market Index (VTSMX)
- 20% Vanguard Total International Stock Index (VGTSX)
Sad, većinu ovih fondova koriste Amerikanci jer su dostupni kod njih. Ipak, neki od njih su dostupni i kod nas, a biće i o tome reči u nekom od narednih tekstova.
Ovo je verzija portfolia gde možete investirati sa srednjim stepenom rizika. Ako želite veći rizik, ali i veći prinos, onda 60% u američke akcije, 10% u obveznice i 30% u internacionalne akcije.
Iako sam ja pasivni investitor, ja ne koristim lenji portfolio. Ali ako bih ga koristio, pratio bih tri prosta pravila: Prvo, hoću procenat obveznica onoliki koliko godina imam. 10% bih uložio u nekretnine, da malo raširim rizik. Treći deo bih uložio u dve trećine američkih i jednu trećinu internacionalnih akcija.
Lenji portfolio se menja sa godinama, što ja i volim. Ima smisla da više rizikuješ kada si mlađi, i onda da povećavaš količinu obveznica sa godinama.
Ovo je samo par sugestija. Možeš da istražuješ po netu i čak ćeš i naći zajednice ljudi koji vole ovaj način investiranja.
Nema jednog pravog načina za investiranje u indeksne fondove. Da, jeste jednostavno, ali možeš provesti mnogo vremena dok odlučiš koji raspored sredstava je dobar za tebe. Iako je važno da odradiš istraživanje i edukuješ se, verovatno ne želiš da potrošiš previše vremena na to. Izaberi jedan i počni. Uvek možeš da menjaš kasnije.
Ako želite da vidite i poslednja tri saveta, kako investirati pametno,…
Nastavak sledi…