Finansiranje, pronalazak smeštaja i pored svega toga, uspešno studiranje, zagonetka je vredna miliona. Studenti koji žele da studiraju na koliko-toliko kvalitetnim univerzitetima, danas moraju da studiraju u nekom od većih gradova. Da bih izbegao rasprave, preskočiću navođenje tih gradova, ali svi znamo koji su. Ipak, veliki broj studenata dolazi iz „unutrašnjosti“ i neophodno je omogućiti studiranje koje minimalno traje četiri godine.

Kod nas studiranje nije preterano skupo, ali može da bude ozbiljan udarac na džep roditelja i samog studenta, imajući u vidu i velike razlike u prosečnim primanjima u manjim mestima i troškove života u većim gradovima. Na primer, ekstremna situacija u vezi sa troškovima studiranja je u SAD, gde je iznos prosečnog studentskog duga nešto iznad 32.000 dolara. Srećom, to kod nas nije slučaj, ali može postati dosta ozbiljno.

Hajde da vidimo, koliki su minimalni troškovi studiranja kod nas.

Troškovi studiranja u Srbiji

Da bih izbegao previše detaljisanja i da računam na trošak svakog odlaska u kopirnicu za kopiranje dve strane, te neke detalje ću namerno izostaviti. U troškove studiranja ću računati stan, hranu i na to dodati određeni iznos za neophodne stvari kao što su takse i obrasci na fakultetu.

Apsolutni minimum troškova možeš ostvariti ako stanovanje ne plaćaš već studiraš u gradu odakle si i jedeš hranu koju tvoji roditelji kupuju i finansiraš studije na teret budžeta. Na ovo dodaj nekih 100-200 evra godišnje za obavezne takse, knjige i slično, dakle, tvoj studentski život će minimalno koštati 800 evra za 4 godine. Objasniću kasnije da ipak može bolje i od ovoga.

Ipak, ako odlaziš iz svog mesta kako bi studirao negde, trebaće ti smeštaj i hrana. Minimum. Troškove odeće i slično neću računati jer bi to svakako morao da obezbediš, živeo sa roditeljima ili ne. A na primer, postoji velika razlika u troškovima ishrane kada jedeš domaću hranu kod roditelja i kada jedeš „napolju“.

Apsolutni minimum koji ti je potreban da bi preživeo studiranje ćeš ostvariti ukoliko živiš u studentskom domu i hraniš se u menzi. Proverio sam upravo, cena mesečnog stanovanja za studenta koji studiranje finansira iz budžeta je oko 2.500 dinara mesečno, dakle, godinu dana je 30.000, kompletno studiranje je 120.000.

Sa sajta studentskog doma „Studentski grad“.

Što se hrane tiče, naravno, možeš jesti u studentskoj menzi, koja uprkos pričama, pruža dovoljan broj nutritivnih supstanci za preživljavanje i kvalitetno studiranje. Na tabeli ispod, koja je bezirana na podacima sa sajta Studentskog centra Beograd, date su cene obroka u studentskoj menzi. Dakle, ako jedeš jedan obrok svake „vrste“ dnevno, to će te koštati 171 dinar, odnosno 5.130 dinara mesečno ili 61.560 dinara godišnje odnosno 246.240 dinara za vreme kompletnog studiranja. Takođe, možeš da vidiš da ukoliko plaćaš ekonomsku cenu, troškovi su skoro tri puta veći, pa se potrudi da „upadneš na budžet“.

CENE OBROKA  BUDŽETSKE  EKONOMSKE
DORUČAK4095
RUČAK72205
VEČERA59175
Ukupno za dan171475
Cene obroka u studentskoj menzi

Na ove sve troškove, dodaj i troškove koje ne bi imao da nisi student. Tu su knjige, takse, prijave ispita i slično. Recimo da sve to, za godinu dana, po nekom mom iskustvu iznosi 20.000. Dakle, 80.000 za vreme kompletnog studiranja. Dolazimo do računice da ti je apsolutni minimum troškova studiranja van grada u kome živiš negde oko 440.000 dinara, ili nešto ispod 4.000 u evropskoj valuti.

Naravno, govorimo o teorijskom minimumu, gde se apsolutno ništa ne troši na socijalizaciju, izlaske ili kupovinu karata za prevoz, bilo po gradu, bilo za odlazak kući. Ako povećamo ovaj iznos za (jako optimističnih) 20% na ime tih troškova, dolazimo do iznosa od oko 530.000 dinara i zapravo, ovo je minimum koji moraš da platiš da bi tokom studiranja, pored dobrih ocena i fizičkog zdravlja, očuvao i psihičko.

Ipak, nije svako te sreće da „upadne u dom“ ili na budžet. Koristi ovaj model da bi izračunao koliko zapravo može da košta studiranje, jer ćeš vrlo verovatno odstupati od teorisjkog minimuma. Na primer, trošak upisa godine za samofinansirajuće studente je preko 100.000 godišnje na većini fakulteta, plus mnoge takse koje sa tim idu. Troškovi stanovanja u privatnom smeštaju se (u Beogradu) kreću od 70-80 evra mesečno ako živiš sa cimerima na lokaciji koja nije baš blizu fakulteta, odnosno i preko 200 ili 300 evra ukoliko želiš svoj mir i lokaciju koja je blizu fakulteta i glavnih mesta. Zapravo, pogledaj sam.

Studentski stan, sa halooglasi.com

Jasno ti je da je ova cena deset puta veća od cene stanovanja u studentskom domu. Svakako, ovo ima i svojih prednosti, pa ko voli, nek’ izvoli. Na ovaj način bi troškovi studiranja porasli preko 20 ili čak preko 30.000 evra.

Ipak, često prilikom obračuna ovih troškova, ljudi zaborave da obračunaju i propuštenu dobit. Naime, umesto da studiraš, mogao bi da nađeš posao sa srednjom školom ida četiri godine zarađuješ umesto što trošiš. Hajde da vidimo da li se isplati studiranje i kada.

Da li se studiranje isplati?

Svi žele da studiraju jer je ustaljeno verovanje da ljudi sa završenim fakultetom zarađuju više od ljudi koji fakultet nisu završili. Ipak, da li je to mit ili činjenica, možemo lako utvrditi. Naravno, svako poznaje nekoga sa srednjom školom ko zarađuje više nego doktor nauka, kao i suprotno, ima ljudi koji su završili fakultet i nisu ni zaposleni. Ipak, po zakonu velikih brojeva, sve je to uzeto u obzir, pa da vidimo šta kaže Zavod za statistiku. Mi poredimo dva nivoa, nivo 4 i nivo 6. Nivo 4 je završena srednja četvorogodišnja škola i nivo 6 predstavljaju završene osnovne studije.

Prosečna zarada prema nivou obrazovanja, Republičii zavod za statistiku, septembar 2019. godine
NivoMesečna zarada
Nivo 446467
Nivo 667119
Poređenje zarada nivoa 4 i nivoa 6

Dakle, bez preteranog detaljisanja, videćemo da će tvoja plata biti oko 20.000 dinara viša u odnosu na platu koju bi zaradio da si samo završio srednju školu. Ipak, Četiri godine studiranja i troškovi koje to nosi možda bude neopravdano. Na grafiku ispod možeš videti kada će ti se četiri godine studiranja isplatiti pod uslovom da si imao minimalne troškove studiranja.

Prema ličnom istraživanju sa podacima Republičkog zavoda za statistiku R. Srbije

Dakle, kao što možeš da vidiš na grafiku, studiranje se u Srbiji isplati nakon nešto više od 15 godina od momenta kada završiš srednju školu. Dobra stvar je što se isplati. Loša stvar je što je staž 40 godina, pa pola radnog veka praktično nećeš osetiti razliku. Naravno, tu su i druge pogodnosti koje poslovi sa završenim fakultetom donose, pa su to takođe razlozi zašto neko upisuje fakultet.

Imaj u vidu da je za proračun korišćen teorijski minimum troškova i prosečna zarada u Srbiji. To ti može reći dve stvari.

  1. Tvoji troškovi će verovatno biti veći.
  2. Treba da se trudiš da zaradiš više od proseka.

U svakom slučaju, nadam se da si uživao u analizi i da si saznao nešto novo. Ako jesi, podeli tekst sa prijateljima i prijavi se kako bi dobio buduće objave putem maila.

Investiraj Pametno